Danas već umirovljeni bivši policajac bavi se pčelama 30 godina, trenuto u vlastitom pčelarstvu radi s 80 zajednica. Nedavno je izabran za rukovoditelja pčelarske udruge Komló, gdje je za dosadašnji rad u okviru udruge do sada dva puta primio nagradu Zlatna košnica Mečeka. Svake godine sudjeluje na natjecanjima meda, do sada je svojim medovima osvojimo zlatne, srebrne i brončane medalje.

Četrdesetgodišnji šumar treći je naraštaj po tom zanimanju u obitelji, pčelama se bavi od 2009., trenutno pčelari s 90 zajednica. U segedinskoj šumarskoj višoj tehničkoj školi u okviru fakultacije učio je o pčelama, stoga mu proizvodnja meda nije bila nova stvar. Ogledno mjesto opremit će u zgradi kraj obiteljske kuće, gdje se već i sad obavlja veći dio posla. Jedan od glavnih ciljeva je očuvanje autentičnosti. Glavninu ciljne grupe očekuju iz Vilanja, svoje pčelarstvo žele nadovezati na vinski tu...

42 godišnj pravnik bavi se pčelama sedamnest godina, trenutno ima 80 zajednica. U njegovom pčelarenju naglašenu ulogu dobija apiterapija, pošto je pčelar postao u prvom redu zbog liječenja i istraživanja. Liječenje pčelinjim proizvodima zanima ga barem toliko kao proizvodnja meda, stoga mu je jedno od nastojanja liječenje ljekovitim biljem s aktivnim prirodnim agensima. Odgovorna je osoba za zdravstvo pčele u okolici. Njegovo pčelarstvo mjesto je provođenja praktične nastave odnosno polaganja ispi...

59 godišnji nekadašnji rudar ugljena radi s 80 pčelinjih zajednica, već blizu 27 godina. U svom okrugu on je odgovorna osoba za zdravstvo pčela. Više puta je već održavao predavanja u školama, a u svojim predavanjima je barem toliko uživao kao njegovo slušateljstvo. Uz pčele bavi se i poljoprivredom, tovi svinje, obrađuje zemlju, na taj način obiteljsko gospodarstvo mu ispunjava sve vrijeme. Kao ogledno mjesto uredit će se izolirana drvena zgrada veličine 7x4 metara uz obiteljsku kuću, u kojoj će...

63 godišnji umirovljeni rudar urana pčelari blizu 30 godina. Kada je napustio rudarski život, svoju otpremninu utrošio je na osnivanje pčelarstva. Prije 20 godina bio je tajnik Pčelarske udruge Pečuh. Bio je i u Hrvatskoj kao član ocjenjivačkoga odbora na natjecanju meda, u dobrim je odnosima s profesorima osječkoga i mariborskoga fakulteta. Sudjeluje u edukaciji, u okviru nastave srednje stručne spreme.

Zubarski tehničar sa svojih 33 godina primio je potporu mladih gospodarstvenika početnika. Počeo je s 3 zajednice, danas raspolaže s 85. Uz pčelarenje u svojoj vrtnoj kuhinji organizira prezentacije proizvoda odnosno jela zgotovljenih u pećnici na otvorenom. U komforno uređenoj Pčelinjoj šupi može ugostiti do 26 gostiju gdje se uz autentični ambijent nalazi i suvremena tehnika. Na oglednom mjestu uz razglas osiguran je i wi-fi.

Pčelama se bavi po vlastitoj odluci od svojih 18 godina, kada je od susjeda pčelara dobio dvije zajednice, zauzvrat pomoći u pčelarstvu. Diplomirao je na Prirodoslovnom odsjeku Sveučilišta u Pečuhu, a i za vrijeme studija očuvao je ljubav prema pčelama. Bio je veoma počašćen kada ga je Državna mađarska pčelarska udruga imenovala za županijskoga stručnog savjetnika. Trenutno pčelari sa 100 zajednica s kontenerskim tipom Tolnai.

Po izvornoj profesiji je elektroinženjer, pčelarenjem se bavi blizu 50 godina. Trenutno radi sa 100 pčelinjih zajednica. U Magyarsarlósu je uredio najznačajnije ogledno pčelarstvo u regiji, dok u Pečuhu ima dvije specijalizirane pčelarske prodavnice. Proizvodi sve vrste pčelinjih proizvoda koje prodaje u vlastitim prodavnicama. Glavni proizvodi su mu medovi: medveđi luk, repica, bagrem, lipa, suncokret i cvjetni, odnosno vosak, matična mliječ, propolis i pelud.

S pčelarstvom se upoznao 1980-tih godina kada se njegov otac počinje baviti pčelarstvom te učeći od oca počinje mu se sviđati pčelarstvo i 2000. godine otvara vlastiti OPG. Danas ima 120 košnica s naznakom širenja proizvodnje meda i količine košnica. Vrste meda koje proizvodi su bagrem, lipa i cvjetni, ali uz med proizvodi i propolis te kremasti med. Od 2008. godine je stalni sudionik županijskih natjecanja medara te ostvaruje jako dobre rezultate i to zlatne medalje za med od bagrema i lipe.

Uz potporu supruga koji se bavio proizvodnjom meda gospođa Tamara 2014. godine započinje vlastitu proizvodnju meda. Danas OPG posjeduje 100 košnica i to svih napravljenih od stiropora kupljenih u Mađarskoj. Najveći je pčelar u Republici Hrvatskoj po količini košnica toga tipa. OPG se još uvijek razvija i cilj im je imati vlastitu punionicu meda koja zadovoljava sve europske standarde. Med koji proizvode je cvjetni, divlja trešnja, bagrem i lipa.

Bavi se proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih proizvoda (svijeća od pčelinjeg voska, razne mješavine meda, peluda i propolisa te med s dodatkom oraha, lješnjaka i smokava itd). Gospodarstvo također proizvodi razne kozmetičke preparate na bazi meda te uvelike med koristi u prehrambenim proizvodima kao zdrava baza umjesto šećera. OPG posjeduje 140 LR košnica, a gospođa Matić se pčelarstvom bavi dugi niz godina, a krivac tome je njezin stric koji ju je od malih nogu učio tom zanatu.

Umirovljenik koji se dugi niz godina bavi proizvodnjom pčelinjih proizvoda i uzgojem selekcioniranih pčelinjih matica. U prodaji ima med (bagrem, lipa, cvjetni i kremasti) i selekcionirane pčelinje matice. Jedan od najboljih licencirani uzgajivača pčelinjih matica.

Po zanimanju soboslikar i ličilac gospodin Švraka od 1990. godine se počinje bavit pčelarstvom. Danas je najveći proizvođač meda u Republici Hrvatskoj s količinom od 80 do 100 tona ovisno po godini i najveći pčelar u Republici Hrvatskoj s 2.700 košnica s tendencijom rasta. Ljubav prema pčelama mu je prenio otac s kojim je od malih nogu vodio brigu o pčelama. Pola proizvodnje meda izvozi u Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Sloveniju i druge Europske zemlje, ali i u Kanadu i SAD-e. Ostatak proizvodnje...

Bavi se selećim pčelarstvom 19 godina. Pčele seli od Bilogore, Lonskoga polja, Banije pa sve do Baranje. Proizvodi med i to cvjetni, bagremov, amforu, kesten, lipu, šumski i suncokret te cvjetni prah (pelud), propolis i matičnu mlječ.